Home » Archives by category » proza » edicija „posle ratova“
Duško Bošković: Običaji

Duško Bošković: Običaji

Kada su mi javili da mi je majka umrla bio sam beskrajno tužan i činilo mi se da ću vječno ostati takav. Posebna je veza između majke i djeteta. Majke i njena djeca su nekada ipak bili jedan isti organizam, u početku su bili jedno i nije to za zanemarivanja. Dok sam zamišljen stajao nad […]

Duško Bošković: Neobičan raspored

Sretnem Iliju. Nismo se vidjeli godinama. Od rata. On mene prepozna, a ja njega ne. Udebljao se i oćelavio, baš isto kao i ja, ali njemu očigledno ne trebaju naočale, a meni trebaju, jer ga na uočih na vrijeme. Ne vidim na daljinu ponajbolje, a to je jako važno za ljudsku komunikaciju, za javljanje preko ulice prijateljima, poznanicima, […]

Continue reading …
Robert A. Vrbnjak: Vrijeme do polijetanja

Na razgovoru za posao, na pitanje o radnom iskustvu, odgovorio je da je na svojoj koži iskusio sav apsurd domaćeg radnog zakonodavstva i premda mu je skoro pedeset godina, nikad nije imao prilike zaposliti se u struci. No ta ga činjenica nije omela u obavljanju raznih drugih poslova, jer kako se ono kaže: Život ne bira. Pa […]

Continue reading …
Darijan Ajdin: Ravnoteža viska u zakrivljenom svijetu

Autobusi su stajali na stanici u Ljubljani. Šoferi su govorili sa otpravnikom kako imaju nekoliko slobodnih mjesta i kako bi bilo šteta ostaviti putnike koji čekaju prevoz prema Danskoj. Neka plate kartu na licu mjesta i kasnije traže povrat novca autobusa koji je već uveliko kasnio. Dvoje putnika su pristali bez oklijevanja i u trenutku […]

Continue reading …
William Bilkić: Ona i ja somewhere in the world

– Можеш ли ти да причаш, а да ме не држиш зa дупе? – Mogu, ali nije isto. Slađe je ‘vako… – Није у реду. Видеће неко. Увек наиђе неко када не треба. – Kada ti hoćeš da te hvataju za guz, onda te nije briga da li si u hotelskoj sobi, u stanu ili […]

Continue reading …
Džana Zimić-Jesenković: PTSP

– Opet sam sanjao isti san. Granata je zveknula k’o grom iz vedra neba. Začuo se samo prasak, a onda zapomaganje. Detonacija me tresnula o zid bunkera pa nisam odmah znao šta se dešava… Došao sam sebi za nekoliko trenutaka. Oko mene gomila daski, zemlja i dim… I čizma. Vojnička. Desna. Iz nje izviruje potrgano […]

Continue reading …

Slavko Mali: Nemoć gitare

No Comment
Slavko Mali: Nemoć gitare

Ja  sam voleo gitaru. Stalno sam se smucao po ulazima i krovovima zgrada da bih slušao lokalne samouke kako unose dušu u ono malo znanja skinutog sa singlica. Ulazi zgrada su imali naročitu akustiku i naročito nervozne komšije. Bila su to uglavnom vojna lica željna malo odmora, spremna da potegnu i pištolj. Ali to najčešće […]

Continue reading …
Nebojša Stanojković: Brka

April 1999, podrum porodične kuće moje tetke, u jednom selu kraj Vranja:      Ja: Lele ov’j teča mi kako rka (*hrče), pa ovoj neje normalno, čuje se ko godzila kod zubara (pomislih dok sam gledao rodjake kako isprepleteni po podrumu, spavaju kao da je najveci mir i tišina). Ovija mora da su se nakljukali s […]

Continue reading …
Predrag Milojević: Šofer

Neka sad pucaju, kad nisu pucali na vreme, kažem ti. Ubio se onaj Miloš iz Đakovice, a pre njega neki Dragan iz Gnjilana. Kad se desio slučaj sa dečakom, baš sam o tome pričao ženi sa prvog sedišta. I ona radi u Beogradu. Većina putnika su radnici koji se vraćaju kući iz treće smene, a […]

Continue reading …

Elvedin Nezirović: Emigrant

No Comment
Elvedin Nezirović: Emigrant

Ovih dana sam, u jednom mostarskom kafiću, naletio na starog ratnog kolegu. Nismo se vidjeli već dugi niz godina, pa mi je trebalo malo više vremena da lik čovjeka koji je sjedio za susjednimstolom povežem s likom mladića kojeg sam nekoć smatrao dobrim prijateljem. Po njegovom pogledu, shvatio sam da je i on mene zaboravio, […]

Continue reading …
Page 1 of 3123